Neologizme ili nove riječi susrećemo gotovo svakodnevno, no u prevođenju predstavljaju osobit izazov jer im često ne možemo pronaći odgovarajuće ekvivalente u hrvatskom jeziku. Na radionici ćemo razgovarati o primjeni temeljnih terminoloških pravila u prevoditeljskom radu, osobito u kontekstu pronalaska hrvatskih naziva za nove stručne pojmove u različitim područjima. Praktični dio radionice bit će posvećen analizi primjera iz područja brza razvoja kao što su medicina, financije, računarstvo, telekomunikacije, zaštita okoliša i dr., na kojima ćemo pokazati strategije stvaranja novih hrvatskih naziva. Također ćemo proći gramatička i pravopisna pravila za pisanje stranih riječi i njihovu prilagodbu u sustav hrvatskoga jezika.

Dr. sc. Ana Ostroški Anić radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje gdje se bavi različitim terminološkim i leksikološkim istraživanjima. Svoje bogato terminološko iskustvo stekla je sudjelovanjem na mnogim terminološkim projektima, ponajviše onima u okviru programa Struna. Više o predavačici na: http://ihjj.hr/istrazivac/ana-ostroski-anic/17/

Projekti su svuda oko nas, iako ih možda uvijek ne prepoznajemo. Stoga će nam ovaj webinar omogućiti lakše prepoznavanje i vođenje projekata u mnogim životnim situacijama. U prvom dijelu ćemo saznati što je projekt, njegove faze te uloge u vođenju projekta s primjerima. U drugom dijelu ćemo vidjeti što sve obuhvaća vođenje prevoditeljskih projekata i na koje si načine možete olakšati praćenje obavljenih poslova.

Webinar će voditi naše kolege Sandra Burgsteiner i Marko Matović.
Sandra je sudski tumač i prevoditelj za njemački i engleski jezik i ima dugogodišnje iskustvo u vođenju projekata u Hrvatskoj i inozemstvu, uključujući vođenje međunarodnih projekata korisničkog iskustva.
Marko je operativni direktor prevoditeljske agencije STENTOR s više od deset godina iskustva u svim aspektima poslovanja prevoditeljskih agencija.

Radionica će krenuti od općih pojmova ekonomije, pri čemu će se objasniti razlika između mikroekonomije i makroekonomije te ključne riječi koje su iste odnosno različite u njemačkom i hrvatskom jeziku. Zatim će se prolaziti kroz različita područja mikroekonomije na najopćenitijoj razini, pri čemu je naglasak na nekoliko elemenata:
1. ključnim riječima i njihovom objašnjenju,
2. primjerima korištenja riječi u kontekstu i
3. prijevodu i prijevodnim istovrijednicama.
Na primjerima originalnih tekstova (odabranih dijelova) pokazat/vježbat će se prijevod i analizirati ključne riječi, kao i moguće pogreške kod korištenja krivih izraza.

Fran Galetić je izvanredni profesor na Katedri za ekonomsku teoriju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Među ostalim, izvodi dva obavezna kolegija - Osnove ekonomije i Mikroekonomiju - koji su zajednički svim studentima, a inicijator je i izvođač prvog kolegija na njemačkom jeziku - Mikroökonomie. U znanstvenom radu bavi se tržišnom koncentracijom, tržišnom moći, financijskim tržištima, primijenjenom mikroekonomijom i ekonometrijom.

Cijena za članove: 150 kn / 19,91 EUR
Cijena za nečlanove: 300 kn / 39,82 EUR
Prijave i uplate do 4. 11. 2022., 17h
Podaci za uplatu: DSTiP, Bijenička cesta 144 - 10 000 Zagreb
IBAN: HR4524840081104229303
Svrha: webinar Galetić

Bavljenje temom transliteracije na relaciji ruskoga i hrvatskoga staro je gotovo koliko i kontakti među tim dvama jezicima. Lingvistička razmatranja transliteracije kao prijenosa jednoga slovnog sustava, u ovom slučaju ćirilice, u drugi slovni sustav, u ovom slučaju u latinicu, većinom su se paralelno odvijala uz proučavanje transkripcije, odnosno bilježenja izgovora riječi iz stranog jezika (ovdje ruskoga) posebnim sustavom znakova. Iznalazila su se kompromisna rješenja pa tako transliteracija i transkripcija (što se latiničnog zapisa ruskih vlastitih imena i toponima tiče) u hrvatskim tekstovima danas žive u svojevrsnoj simbiozi. Taj njihov hibrid rezultira nizom nejasnoća za korisnika neupućenog u čarolije i zamke ruskoga fonološkog sustava. A kakve to reperkusije ima u prevođenju administrativno-pravnih tekstova i koje potencijalne opasnosti kriju greške načinjene prilikom preslovljavanja? Odgovore na postavljeno pitanje te ostale nejasnoće skrivene u Pandorinoj kutiji nazvanoj „romanizacija ruskoga jezika“ otkrit ćemo i razjasniti u okviru ove radionice.

Maja Cioni i Tanja Gerovac Vercoustre prevoditeljice su s dugogodišnjim iskustvom u tumačenju za čitav spektar francuskih institucija, od policije do sudova i ureda javne uprave. U predavanju će nam predstaviti teoriju i praksu sudskog tumačenja u Francuskoj. Počevši od povijesti sudskog tumačenja u Francuskoj, preko Francuskog udruženja prevoditelja i njihovog Etičkog kodeksa, sve do baza podataka o tumačima i kratkog prikaza francuskog pravosudnog sustava. Neka od pitanja kojima će se baviti nadalje su: kako postati sudski tumač u Francuskoj, koji su najčešći jezici na kojima se radi, kako pronaći odgovarajućeg tumača, može li se od toga živjeti i koliko zarađuju sudski tumači u Francuskoj. U predavanju će izložiti i nekoliko zanimljivih primjera sudskog tumačenja u praksi.

**********POVRATNE INFORMACIJE**********
- "Vrlo korisna razmjena iskustva, odlični predavači i primjeri iz prakse!"

U okviru predavanja razgraničit će se ova tri područja kako bi se mogle razgraničiti osobitosti upotreba jezika u njima.
Što sve znači forensics i je li criminalist kriminalist i kako se sve kaže policajac? To su samo polazišta za opis i raspravu o jeziku unutar ovih interdisciplinarnih područja.
Raspon jezičnih registara u ovim područjima kreće se od znanstveno-formalnog, stručnog do kolokvijalnog i žargonskog jezika.

Prevoditeljska etika tema je o kojoj se u krugovima profesionalnih prevoditelja premalo govori, a od izuzetne je važnosti. Na radionici ćemo raspravljati o „prevoditeljskoj kulturi“ i lojalnosti, usporedit ćemo nekoliko etičkih kodeksa odabranih društava prevoditelja s ciljem definiranja pojedinih načela etičnog ponašanja te ćemo razmotrit kako (ne)etično ponašanje utječe na imidž cijele prevoditeljske struke. Preispitati ćemo se koliko smo zaista etični i koliko smo u određenim situacijama primorani prekršiti te najviše standarde etičnosti. Radionicu ćemo završiti raspravom o tzv. Jeronimovoj prisezi za prevoditelje koju je osmislio Andrew Chesterman.
Cijena: 150,00 kn za članove DSTiP-a; 300,00 kn za nečlanove

U ovome predavanju pozornost bismo usmjerili na probleme koje smo uočili od objave Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2013. te istaknuli najčešće pravopisne dvojbe i nedoumice o kojima nas pitaju korisnici institutskih mrežnih resursa. Kao noviju pojavu koja zadaje glavobolju govornicima hrvatskoga jezika izdvojili bismo pojavu koronavirusa i koronavirusne bolesti te naveli mnoga otvorena pravopisna pitanja koja je donijela (korona virus, korona-virus ili koronavirus; COVID-19, Covid-19, covid-19, kovid-19…). Uz to, ako potencijalni sudionici mrežnoga seminara imaju pitanja na koja bi željeli dobiti odgovor, ta se pitanja mogu prikupiti te tjedan dana prije održavanja seminara dostaviti predavaču kako bi na njih odgovorio.

Cijena za članove: 150 kn; cijena za nečlanove: 300 kn.
Prijave i uplate do 5. siječnja 2022.
Podaci za uplatu: https://www.dstip.hr/kontakt

U ovome predavanju pozornost bismo usmjerili na probleme koje smo uočili od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, odnosno od trenutka kad je hrvatski postao 24 službeni jezik Unije. Istaknuli bismo pravopisne i gramatičke nejasnoće i dvostrukosti u pravnim tekstovima koji nastaju u EU-u, a tiču se naizgled odavno riješenih pitanja poput pisanja zareza, datuma, bjelina i dr. Napomenuli bismo da se vrlo često događa interferencija s pravopisnim i gramatičkim pravilima engleskoga jezika, koji je zapravo lingua franca cijele Unije, pa se posljedično nerijetko njegova pravila nekritički prelijevaju u druge jezike. Segment kojemu bismo posvetili dio seminara jesu i lažni prijatelji u prevođenju, na koje se upozorava i u pojedinim Unijinim publikacijama i uputama za prevođenje, a nekoliko bismo riječi rekli i o transkripciji i transliteraciji s jezika koji se koriste ćirilicom poput ruskoga, ukrajinskoga ili bugarskoga, koji je također službeni jezik Europske unije.

Komunikacijske i pregovaračke vještine su važan dio procesa prevođenja gdje uključujemo klijenta i druge fizičke i pravne osobe kao važne dionike ovog procesa. Ovo je točka na i našeg prevoditeljskog posla, o čemu često ovisi hoće li klijent biti zadovoljan i ostati kod nas kao pružatelja usluge. Sandra će iznijeti konkretne primjere i različite situacije komunikacije s klijentom te kako se i nepovoljne situacije mogu pretvoriti u win-win ishode.
Cilj je poboljšati komunikacijske vještine u poslovnom okruženju te dobiti uvid u osnove pregovaranja. No, ova znanja se mogu primijeniti i na druge životne situacije koje uključuju komunikaciju i pregovore.
Cijena: 150,00 kn za članove DSTiP-a; 300,00 kn za nečlanove