Il seminario si propone di offrire una rassegna delle difficoltà più frequenti che s'incontrano nella traduzione dal croato all'italiano a partire dalle strutture grammaticali, passando per la struttura del periodo e l'ordine delle parole all'interno di un frase. Si passerà quindi all'analisi delle forme idiomatiche che non trovano una corrispondenza letteraria nelle due lingue cercando analoghe espressioni che possano comunque "rendere meglio l'idea" espressa dal documento di partenza. Per concludere ci cimenteremo in una piccola traduzione collettiva.

Silvia Venchiarutti, laureata in filologia classica presso l'Università di Trieste, risiede stabilmente in Croazia dal 1998. Ha conseguito la certificazione Cedils per l'insegnamento della lingua italiana ad apprendenti stranieri e dal 2002 è responsabile della Scuola di lingua italiana ABC, in collaborazione con l'Istituto italiano di cultura.
Si dedica costantemente all traduzione dalla lingua croata alla lingua italiana, in diversi ambiti: giuridico, turistico, commerciale.

Tijekom webinara razgovarat će se o izazovima na koje prevoditelji nailaze u prevođenju ugovora s engleskoga na hrvatski i s hrvatskoga na engleski od makrostrukturne razine do određenih mikrostrukturnih svojstava takvih tekstova. Na konkretnim primjerima ugovora o podizanju hipotekarnog kredita (prijevod s engleskog na hrvatski) i ugovora o pozajmici (prijevod s hrvatskoga na engleski) razmatrat će se prikladnost pojedinih rješenja.

Dr.sc. Snježana Veselica Majhut, izvanredni profesor, radi na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje na prevoditeljskom smjeru diplomskog studija. U kolegijima koje predaje bavi se problemima prevođenja pravnih tekstova s engleskoga i na engleski.

Prijave do 3. 5. (srijeda), 12h na: https://www.dstip.hr/edukacije/seminari
Poveznica za prijavu: https://www.dstip.hr/edukacije/seminari
Cijena > članovi - 19,91 EUR, nečlanovi: 39,82 EUR
Uplate do 3. 5. (srijeda) 17h:
DSTiP, Bijenička cesta 144, 10 000 Zagreb, IBAN: HR4524840081104229303, svrha: webinar Veselica Majhut

Postojeći rječnički resursi za francusko-hrvatski jezični par ne zadovoljavaju potrebe suvremenih prevoditelja koji, da bi uspješno obavili svoje prevoditeljske zadatke, moraju imati napredne vještine snalaženja na internetu i korištenja digitalnih alata. Nakon što ćemo u prvom dijelu webinara dati kratki pregled internetskih jezičnih resursa na francuskom jeziku, u drugom dijelu ćemo pokazati na koji način nam alati za računalnu obradu korpusa mogu biti korisni pri prevođenju, osobito stručnih, tekstova. Korpusi su velike zbirke tekstova, a alati kao što je Sketch Engine omogućavaju nam da na jednostavan način izlučujemo kolokacijske sklopove iz autentičnih tekstova određenog stručnog područja kako bi ih zatim upotrijebili u vlastitom prijevodu s ciljem ostvarenja idiomatičnosti i prirodnosti izraza.
Doc.dr.sc. Ivanka Rajh lektorica je na studiju francuskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje predaje kolegije posvećene prevođenju. Prethodno je radila na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa kao predavač kolegija iz područja poslovne komunikacije i poslovnog engleskog jezika. U svom istraživačkom radu bavi se terminologijom, metodikom jezika struke i tržištem prevođenja. Od 2005. godine je akreditirani konferencijski prevoditelj za institucije Europske unije. Također je aktivni član Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja, čije interese zastupa i u drugim strukovnim i tržišnim forumima.

Prijave i uplate do 17. travnja 2023., 17h
Kotizacija: za članove DSTiP-a: 19,91 EUR / za nečlanove: 39,82 EUR
Poveznica za prijavu: https://www.dstip.hr/edukacije/seminari
Podaci za uplatu:
DSTiP, Bijenička 144, Zagreb;
IBAN: HR4524840081104229303, svrha: seminar Rajh

Pravilno postavljeni dugoročni i kratkoročni ciljevi nužni su za uspjeh u poslovanju, ali i u osobnom životu. Kako se pravilno postavljaju ciljevi i na što sve moramo obratiti pozornost u tom procesu glavna je tema ovog seminara. Naučit ćete i što sve zapravo nije cilj, nekoliko metodoloških okvira i vježbat ćemo postavljanje cilja prema jednom okviru.

Zoran Metikoš radi u poduzeću Profecta BDI kao konzultant za razvoj poslovanja i growth mindset coach za prevoditeljska poduzeća. Prije toga radio je kao prevoditelj, voditelj obuke prevoditelja, voditelj projekata i operativni direktor. Po obrazovanju je profesor engleskog jezika i književnosti, MBA i profesionalni coach.

Prijave i uplate do 21. 3., 12h
Kotizacija za članove DSTiP-a: nema
Kotizacija za nečlanove: 19,91 EUR

Poveznica za prijavu: https://www.dstip.hr/edukacije/seminari
Podaci za uplatu:
DSTiP, Bijenička 144, Zagreb; IBAN: HR4524840081104229303, svrha: webinar Metikoš

Poslovi javnih bilježnika koji uključuju stranke iz inozemstva izravno su vezani i za poslove sudskih tumača (čl. 35 i 68. Zakona o javnom bilježništvu), što ukazuje na potrebu sudskih tumača da raspolažu znanjima o tome kako je sustav javnog bilježništva uređen u zemljama iz kojih izvorni dokumenti dolaze te na koje sadržajne i terminološke sličnosti i razlike treba obratiti pozornost.
Tijekom webinara će se razgovarati o izazovima pronalaženja odgovarajuće terminologije ne samo u opisu nadležnosti javnih bilježnika, već i na konkretnim primjerima dokumenta s kojima dolaze u dodir i bilježnici i sudski tumači. Analizirat će se primjeri dokumenta kao što je izvadak iz sudskog registra i društveni ugovor.
Doc. dr. sc. Irena Horvatić Bilić radi na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije njemačkog i engleskog jezika struke. Bavi se i empirijskim istraživanjima vezanim za specifičnosti jezika struke, osobito jezika pravne struke, ovisno o različitim pravnim sustavima i tradicijama.

Prijave do 25. 2. (subota), 12h na: https://www.dstip.hr/edukacije/seminari
Cijena > članovi - 19,91 EUR, nečlanovi: 39,82 EUR
Uplate do 27. 2. (ponedjeljak) 12h:
DSTiP, Bijenička cesta 144, 10 000 Zagreb, IBAN: HR4524840081104229303, svrha: webinar Horvatić Bilić

Neologizme ili nove riječi susrećemo gotovo svakodnevno, no u prevođenju predstavljaju osobit izazov jer im često ne možemo pronaći odgovarajuće ekvivalente u hrvatskom jeziku. Na radionici ćemo razgovarati o primjeni temeljnih terminoloških pravila u prevoditeljskom radu, osobito u kontekstu pronalaska hrvatskih naziva za nove stručne pojmove u različitim područjima. Praktični dio radionice bit će posvećen analizi primjera iz područja brza razvoja kao što su medicina, financije, računarstvo, telekomunikacije, zaštita okoliša i dr., na kojima ćemo pokazati strategije stvaranja novih hrvatskih naziva. Također ćemo proći gramatička i pravopisna pravila za pisanje stranih riječi i njihovu prilagodbu u sustav hrvatskoga jezika.

Dr. sc. Ana Ostroški Anić radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje gdje se bavi različitim terminološkim i leksikološkim istraživanjima. Svoje bogato terminološko iskustvo stekla je sudjelovanjem na mnogim terminološkim projektima, ponajviše onima u okviru programa Struna. Više o predavačici na: http://ihjj.hr/istrazivac/ana-ostroski-anic/17/

Projekti su svuda oko nas, iako ih možda uvijek ne prepoznajemo. Stoga će nam ovaj webinar omogućiti lakše prepoznavanje i vođenje projekata u mnogim životnim situacijama. U prvom dijelu ćemo saznati što je projekt, njegove faze te uloge u vođenju projekta s primjerima. U drugom dijelu ćemo vidjeti što sve obuhvaća vođenje prevoditeljskih projekata i na koje si načine možete olakšati praćenje obavljenih poslova.

Webinar će voditi naše kolege Sandra Burgsteiner i Marko Matović.
Sandra je sudski tumač i prevoditelj za njemački i engleski jezik i ima dugogodišnje iskustvo u vođenju projekata u Hrvatskoj i inozemstvu, uključujući vođenje međunarodnih projekata korisničkog iskustva.
Marko je operativni direktor prevoditeljske agencije STENTOR s više od deset godina iskustva u svim aspektima poslovanja prevoditeljskih agencija.

Radionica će krenuti od općih pojmova ekonomije, pri čemu će se objasniti razlika između mikroekonomije i makroekonomije te ključne riječi koje su iste odnosno različite u njemačkom i hrvatskom jeziku. Zatim će se prolaziti kroz različita područja mikroekonomije na najopćenitijoj razini, pri čemu je naglasak na nekoliko elemenata:
1. ključnim riječima i njihovom objašnjenju,
2. primjerima korištenja riječi u kontekstu i
3. prijevodu i prijevodnim istovrijednicama.
Na primjerima originalnih tekstova (odabranih dijelova) pokazat/vježbat će se prijevod i analizirati ključne riječi, kao i moguće pogreške kod korištenja krivih izraza.

Fran Galetić je izvanredni profesor na Katedri za ekonomsku teoriju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Među ostalim, izvodi dva obavezna kolegija - Osnove ekonomije i Mikroekonomiju - koji su zajednički svim studentima, a inicijator je i izvođač prvog kolegija na njemačkom jeziku - Mikroökonomie. U znanstvenom radu bavi se tržišnom koncentracijom, tržišnom moći, financijskim tržištima, primijenjenom mikroekonomijom i ekonometrijom.

Cijena za članove: 150 kn / 19,91 EUR
Cijena za nečlanove: 300 kn / 39,82 EUR
Prijave i uplate do 4. 11. 2022., 17h
Podaci za uplatu: DSTiP, Bijenička cesta 144 - 10 000 Zagreb
IBAN: HR4524840081104229303
Svrha: webinar Galetić

Bavljenje temom transliteracije na relaciji ruskoga i hrvatskoga staro je gotovo koliko i kontakti među tim dvama jezicima. Lingvistička razmatranja transliteracije kao prijenosa jednoga slovnog sustava, u ovom slučaju ćirilice, u drugi slovni sustav, u ovom slučaju u latinicu, većinom su se paralelno odvijala uz proučavanje transkripcije, odnosno bilježenja izgovora riječi iz stranog jezika (ovdje ruskoga) posebnim sustavom znakova. Iznalazila su se kompromisna rješenja pa tako transliteracija i transkripcija (što se latiničnog zapisa ruskih vlastitih imena i toponima tiče) u hrvatskim tekstovima danas žive u svojevrsnoj simbiozi. Taj njihov hibrid rezultira nizom nejasnoća za korisnika neupućenog u čarolije i zamke ruskoga fonološkog sustava. A kakve to reperkusije ima u prevođenju administrativno-pravnih tekstova i koje potencijalne opasnosti kriju greške načinjene prilikom preslovljavanja? Odgovore na postavljeno pitanje te ostale nejasnoće skrivene u Pandorinoj kutiji nazvanoj „romanizacija ruskoga jezika“ otkrit ćemo i razjasniti u okviru ove radionice.

Maja Cioni i Tanja Gerovac Vercoustre prevoditeljice su s dugogodišnjim iskustvom u tumačenju za čitav spektar francuskih institucija, od policije do sudova i ureda javne uprave. U predavanju će nam predstaviti teoriju i praksu sudskog tumačenja u Francuskoj. Počevši od povijesti sudskog tumačenja u Francuskoj, preko Francuskog udruženja prevoditelja i njihovog Etičkog kodeksa, sve do baza podataka o tumačima i kratkog prikaza francuskog pravosudnog sustava. Neka od pitanja kojima će se baviti nadalje su: kako postati sudski tumač u Francuskoj, koji su najčešći jezici na kojima se radi, kako pronaći odgovarajućeg tumača, može li se od toga živjeti i koliko zarađuju sudski tumači u Francuskoj. U predavanju će izložiti i nekoliko zanimljivih primjera sudskog tumačenja u praksi.