11/05/22

Transkripcija vs. transliteracija – (ne)dosljednost u prijevodima administrativno-pravnih tekstova (za RUSKI) - otkazano!

17:30-19:45 (3 školska sata) na platformi Google Meet

dr. sc. Branka Barčot, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Bavljenje temom transliteracije na relaciji ruskoga i hrvatskoga staro je gotovo koliko i kontakti među tim dvama jezicima. Lingvistička razmatranja transliteracije kao prijenosa jednoga slovnog sustava, u ovom slučaju ćirilice, u drugi slovni sustav, u ovom slučaju u latinicu, većinom su se paralelno odvijala uz proučavanje transkripcije, odnosno bilježenja izgovora riječi iz stranog jezika (ovdje ruskoga) posebnim sustavom znakova. Iznalazila su se kompromisna rješenja pa tako transliteracija i transkripcija (što se latiničnog zapisa ruskih vlastitih imena i toponima tiče) u hrvatskim teksto… Više ›

Bavljenje temom transliteracije na relaciji ruskoga i hrvatskoga staro je gotovo koliko i kontakti među tim dvama jezicima. Lingvistička razmatranja transliteracije kao prijenosa jednoga slovnog sustava, u ovom slučaju ćirilice, u drugi slovni sustav, u ovom slučaju u latinicu, većinom su se paralelno odvijala uz proučavanje transkripcije, odnosno bilježenja izgovora riječi iz stranog jezika (ovdje ruskoga) posebnim sustavom znakova. Iznalazila su se kompromisna rješenja pa tako transliteracija i transkripcija (što se latiničnog zapisa ruskih vlastitih imena i toponima tiče) u hrvatskim tekstovima danas žive u svojevrsnoj simbiozi. Taj njihov hibrid rezultira nizom nejasnoća za korisnika neupućenog u čarolije i zamke ruskoga fonološkog sustava. A kakve to reperkusije ima u prevođenju administrativno-pravnih tekstova i koje potencijalne opasnosti kriju greške načinjene prilikom preslovljavanja? Odgovore na postavljeno pitanje te ostale nejasnoće skrivene u Pandorinoj kutiji nazvanoj „romanizacija ruskoga jezika“ otkrit ćemo i razjasniti u okviru ove radionice.

06/04/22

Primjeri iz prakse tumača u Francuskoj (za FRANCUSKI)

17:30-19:45 (3 školska sata) na platformi Google Meet

Maja Cioni i Tanja Gerovac Vercoustre

Maja Cioni i Tanja Gerovac Vercoustre prevoditeljice su s dugogodišnjim iskustvom u tumačenju za čitav spektar francuskih institucija, od policije do sudova i ureda javne uprave. U predavanju će nam predstaviti teoriju i praksu sudskog tumačenja u Francuskoj. Počevši od povijesti sudskog tumačenja u Francuskoj, preko Francuskog udruženja prevoditelja i njihovog Etičkog kodeksa, sve do baza podataka o tumačima i kratkog prikaza francuskog pravosudnog sustava. Neka od pitanja kojima će se baviti nadalje su: kako postati sudski tumač u Francuskoj, koji su najčešći jezici na kojima se radi, kako p… Više ›

Maja Cioni i Tanja Gerovac Vercoustre prevoditeljice su s dugogodišnjim iskustvom u tumačenju za čitav spektar francuskih institucija, od policije do sudova i ureda javne uprave. U predavanju će nam predstaviti teoriju i praksu sudskog tumačenja u Francuskoj. Počevši od povijesti sudskog tumačenja u Francuskoj, preko Francuskog udruženja prevoditelja i njihovog Etičkog kodeksa, sve do baza podataka o tumačima i kratkog prikaza francuskog pravosudnog sustava. Neka od pitanja kojima će se baviti nadalje su: kako postati sudski tumač u Francuskoj, koji su najčešći jezici na kojima se radi, kako pronaći odgovarajućeg tumača, može li se od toga živjeti i koliko zarađuju sudski tumači u Francuskoj. U predavanju će izložiti i nekoliko zanimljivih primjera sudskog tumačenja u praksi.

23/03/22

FORENZIČNI I POLICIJSKO-KRIMINALISTIČKI KONTEKST U PREVOĐENJU I TUMAČENJU (za ENGLESKI)

17:30-19:45 (3 školska sata) na platformi Google Meet

Prof. dr. sc. Milica Gačić, redoviti profesor u trajnom zvanju, u mirovini.

U okviru predavanja razgraničit će se ova tri područja kako bi se mogle razgraničiti osobitosti upotreba jezika u njima. Što sve znači forensics i je li criminalist kriminalist i kako se sve kaže policajac? To su samo polazišta za opis i raspravu o jeziku unutar ovih interdisciplinarnih područja. Raspon jezičnih registara u ovim područjima kreće se od znanstveno-formalnog, stručnog do kolokvijalnog i žargonskog jezika.

U okviru predavanja razgraničit će se ova tri područja kako bi se mogle razgraničiti osobitosti upotreba jezika u njima.
Što sve znači forensics i je li criminalist kriminalist i kako se sve kaže policajac? To su samo polazišta za opis i raspravu o jeziku unutar ovih interdisciplinarnih područja.
Raspon jezičnih registara u ovim područjima kreće se od znanstveno-formalnog, stručnog do kolokvijalnog i žargonskog jezika.

23/02/22

Prevoditeljska etika (online seminar)

17:30 – 19:45 (3 sata) online seminar

dr. sc. Monika Blagus
Dr. sc. Monika Blagus profesionalna je prevoditeljica za njemački i engleski jezik te je aktivna članica Društva sudskih tumača i prevoditelja u Zagrebu. Prije potpunog prelaska u krug profesionalnih prevoditelja bila je zaposlena na Katedri za znanost o prevođenju Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom 11 godina rada na Filozofskom fakultetu sudjelovala je na nekoliko hrvatskih i europskih projekata iz područja znanosti o prevođenju, dobitnica je triju istraživačkih stipendija Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD) te je2015. stekla titulu doktorice znanosti obranivši doktorski rad pod naslovom Prevoditeljska kompetencija u stručnom prevođenju – empirijsko istraživanje na primjeru muzikoloških tekstova.

Prevoditeljska etika tema je o kojoj se u krugovima profesionalnih prevoditelja premalo govori, a od izuzetne je važnosti. Na radionici ćemo raspravljati o „prevoditeljskoj kulturi“ i lojalnosti, usporedit ćemo nekoliko etičkih kodeksa odabranih društava prevoditelja s ciljem definiranja pojedinih načela etičnog ponašanja te ćemo razmotrit kako (ne)etično ponašanje utječe na imidž cijele prevoditeljske struke. Preispitati ćemo se koliko smo zaista etični i koliko smo u određenim situacijama primorani prekršiti te najviše standarde etičnosti. Radionicu ćemo završiti raspravom o tzv. Jeronimovoj… Više ›

Prevoditeljska etika tema je o kojoj se u krugovima profesionalnih prevoditelja premalo govori, a od izuzetne je važnosti. Na radionici ćemo raspravljati o „prevoditeljskoj kulturi“ i lojalnosti, usporedit ćemo nekoliko etičkih kodeksa odabranih društava prevoditelja s ciljem definiranja pojedinih načela etičnog ponašanja te ćemo razmotrit kako (ne)etično ponašanje utječe na imidž cijele prevoditeljske struke. Preispitati ćemo se koliko smo zaista etični i koliko smo u određenim situacijama primorani prekršiti te najviše standarde etičnosti. Radionicu ćemo završiti raspravom o tzv. Jeronimovoj prisezi za prevoditelje koju je osmislio Andrew Chesterman.
Cijena: 150,00 kn za članove DSTiP-a; 300,00 kn za nečlanove

11/01/22

Što (ni)smo naučili od hrvatskome od 2013.?

17:45 - 20 (tri školska sata) na platformi Google Meet

Predavač: dr. sc. Kristian Lewis
Kristian Lewis rođen je 1975. godine u Zagrebu. U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje radi od 2001. godine. U znanstvenome radu usmjeren je na pitanja hrvatskoga standardnog jezika, osobito u području suvremene leksikografije, leksikologije, terminologije i normativistike. Opširnije na poveznici: http://ihjj.hr/istrazivac/kristian-lewis/67/

U ovome predavanju pozornost bismo usmjerili na probleme koje smo uočili od objave Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2013. te istaknuli najčešće pravopisne dvojbe i nedoumice o kojima nas pitaju korisnici institutskih mrežnih resursa. Kao noviju pojavu koja zadaje glavobolju govornicima hrvatskoga jezika izdvojili bismo pojavu koronavirusa i koronavirusne bolesti te naveli mnoga otvorena pravopisna pitanja koja je donijela (korona virus, korona-virus ili koronavirus; COVID-19, Covid-19, covid-19, kovid-19…). Uz to, ako potencijalni sudionici mrežnoga seminara ima… Više ›

U ovome predavanju pozornost bismo usmjerili na probleme koje smo uočili od objave Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2013. te istaknuli najčešće pravopisne dvojbe i nedoumice o kojima nas pitaju korisnici institutskih mrežnih resursa. Kao noviju pojavu koja zadaje glavobolju govornicima hrvatskoga jezika izdvojili bismo pojavu koronavirusa i koronavirusne bolesti te naveli mnoga otvorena pravopisna pitanja koja je donijela (korona virus, korona-virus ili koronavirus; COVID-19, Covid-19, covid-19, kovid-19…). Uz to, ako potencijalni sudionici mrežnoga seminara imaju pitanja na koja bi željeli dobiti odgovor, ta se pitanja mogu prikupiti te tjedan dana prije održavanja seminara dostaviti predavaču kako bi na njih odgovorio.

Cijena za članove: 150 kn; cijena za nečlanove: 300 kn.
Prijave i uplate do 5. siječnja 2022.
Podaci za uplatu: https://www.dstip.hr/kontakt

16/11/21

Hrvatski u EU-u: suradnja i izazovi, dr. sc. Kristian Lewis

17:45-20 (3 sata) na platformi Google Meet

Predavač: dr. sc. Kristian Lewis
Kristian Lewis rođen je 1975. godine u Zagrebu. U Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje radi od 2001. godine. U znanstvenome radu usmjeren je na pitanja hrvatskoga standardnog jezika, osobito u području suvremene leksikografije, leksikologije, terminologije i normativistike. Opširnije na poveznici: http://ihjj.hr/istrazivac/kristian-lewis/67/

U ovome predavanju pozornost bismo usmjerili na probleme koje smo uočili od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, odnosno od trenutka kad je hrvatski postao 24 službeni jezik Unije. Istaknuli bismo pravopisne i gramatičke nejasnoće i dvostrukosti u pravnim tekstovima koji nastaju u EU-u, a tiču se naizgled odavno riješenih pitanja poput pisanja zareza, datuma, bjelina i dr. Napomenuli bismo da se vrlo često događa interferencija s pravopisnim i gramatičkim pravilima engleskoga jezika, koji je zapravo lingua franca cijele Unije, pa se posljedično nerijetko njegova pravila nekritički prelijevaju u d… Više ›

U ovome predavanju pozornost bismo usmjerili na probleme koje smo uočili od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, odnosno od trenutka kad je hrvatski postao 24 službeni jezik Unije. Istaknuli bismo pravopisne i gramatičke nejasnoće i dvostrukosti u pravnim tekstovima koji nastaju u EU-u, a tiču se naizgled odavno riješenih pitanja poput pisanja zareza, datuma, bjelina i dr. Napomenuli bismo da se vrlo često događa interferencija s pravopisnim i gramatičkim pravilima engleskoga jezika, koji je zapravo lingua franca cijele Unije, pa se posljedično nerijetko njegova pravila nekritički prelijevaju u druge jezike. Segment kojemu bismo posvetili dio seminara jesu i lažni prijatelji u prevođenju, na koje se upozorava i u pojedinim Unijinim publikacijama i uputama za prevođenje, a nekoliko bismo riječi rekli i o transkripciji i transliteraciji s jezika koji se koriste ćirilicom poput ruskoga, ukrajinskoga ili bugarskoga, koji je također službeni jezik Europske unije.

26/10/21

Komunikacijske i pregovaračke vještine (online seminar)

17:30-19:45 (3 sata) na platformi Google Meet

Sandra Burgsteiner
Magistra ekonomije, smjer financije, više od 10 godina sudski tumač i prevoditelj za njemački i engleski jezik. Dugogodišnje iskustvo u Republici Hrvatskoj i inozemstvu u poslovnoj analizi i project managementu, u međunarodnim projektima s više uključenih zemalja. Kao project manager najčešće je radila na implementacijama Customer Experience rješenja (rješenja za upravljanje korisničkim iskustvom). Certificirani Scrum Master i Product Owner te Voditelj pripreme i provedbe EU projekata.

Komunikacijske i pregovaračke vještine su važan dio procesa prevođenja gdje uključujemo klijenta i druge fizičke i pravne osobe kao važne dionike ovog procesa. Ovo je točka na i našeg prevoditeljskog posla, o čemu često ovisi hoće li klijent biti zadovoljan i ostati kod nas kao pružatelja usluge. Sandra će iznijeti konkretne primjere i različite situacije komunikacije s klijentom te kako se i nepovoljne situacije mogu pretvoriti u win-win ishode. Cilj je poboljšati komunikacijske vještine u poslovnom okruženju te dobiti uvid u osnove pregovaranja. No, ova znanja se mogu primijeniti i na druge… Više ›

Komunikacijske i pregovaračke vještine su važan dio procesa prevođenja gdje uključujemo klijenta i druge fizičke i pravne osobe kao važne dionike ovog procesa. Ovo je točka na i našeg prevoditeljskog posla, o čemu često ovisi hoće li klijent biti zadovoljan i ostati kod nas kao pružatelja usluge. Sandra će iznijeti konkretne primjere i različite situacije komunikacije s klijentom te kako se i nepovoljne situacije mogu pretvoriti u win-win ishode.
Cilj je poboljšati komunikacijske vještine u poslovnom okruženju te dobiti uvid u osnove pregovaranja. No, ova znanja se mogu primijeniti i na druge životne situacije koje uključuju komunikaciju i pregovore.
Cijena: 150,00 kn za članove DSTiP-a; 300,00 kn za nečlanove

09/10/21

Prevoditeljske kompetencije za stručno prevođenje (online seminar)

9:30 – 12:30 (4 sata) na platformi Google Meet

dr. sc. Monika Blagus
Dr. sc. Monika Blagus profesionalna je prevoditeljica za njemački i engleski jezik te je aktivna članica Društva sudskih tumača i prevoditelja u Zagrebu. Prije potpunog prelaska u krug profesionalnih prevoditelja bila je zaposlena na Katedri za znanost o prevođenju Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom 11 godina rada na Filozofskom fakultetu sudjelovala je na nekoliko hrvatskih i europskih projekata iz područja znanosti o prevođenju, dobitnica je triju istraživačkih stipendija Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD) te je2015. stekla titulu doktorice znanosti obranivši doktorski rad pod naslovom Prevoditeljska kompetencija u stručnom prevođenju – empirijsko istraživanje na primjeru muzikoloških tekstova.

Znanja, sposobnosti i vještine potrebne za prevođenje intenzivno se proučavaju i opisuju od 80-tih godina 20. stoljeća. Na radionici ćemo na temelju usporedbe nekoliko odabranih modela prevoditeljskih kompetencija definirati pojedine kompetencije potrebne za stručno prevođenje te ćemo razmotriti kako se (ne)dovoljna razvijenost pojedinih kompetencija odražava na prijevodni proces i adekvatnost prijevoda. Cijena: 200,00 kn za članove DSTiP-a; 400,00 kn za nečlanove

Znanja, sposobnosti i vještine potrebne za prevođenje intenzivno se proučavaju i opisuju od 80-tih godina 20. stoljeća. Na radionici ćemo na temelju usporedbe nekoliko odabranih modela prevoditeljskih kompetencija definirati pojedine kompetencije potrebne za stručno prevođenje te ćemo razmotriti kako se (ne)dovoljna razvijenost pojedinih kompetencija odražava na prijevodni proces i adekvatnost prijevoda.
Cijena: 200,00 kn za članove DSTiP-a; 400,00 kn za nečlanove

12/06/21

SkandinaAVigacija: Vodič za prevođenje sa skandinavskih jezika i titlanje

9:30 – 11:45 na platformi Google Meet

Mišo Grundler, sudski tumač za švedski i engleski; književni, kazališni i audiovizualni prevoditelj sa švedskog, danskog, norveškog i engleskog jezika; asistent na Katedri za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu – ukratko, Katica za sve.

Predavanje u trajanju od ukupno tri školska sata koncipirano je u dva dijela sa stankom između dviju cjelina i vremenom za postavljanje pitanja i diskusiju. Tema prvog dijela predavanja jest prevođenje sa švedskog, danskog i norveškog jezika u praksi. Obradit će se teme specifičnosti posla sudskog tumača u prevođenju sa švedskoga – primjerice, činjenica da većinu osobnih dokumenata, isprava i potvrda u Švedskoj izdaje Porezna uprava kao nadređeno tijelo državne uprave, koje pokriva mnoga područja od matične evidencije do registra poslodavaca i zaposlenika. A kako prevesti hrvatske pravne tekst… Više ›

Predavanje u trajanju od ukupno tri školska sata koncipirano je u dva dijela sa stankom između dviju cjelina i vremenom za postavljanje pitanja i diskusiju.
Tema prvog dijela predavanja jest prevođenje sa švedskog, danskog i norveškog jezika u praksi. Obradit će se teme specifičnosti posla sudskog tumača u prevođenju sa švedskoga – primjerice, činjenica da većinu osobnih dokumenata, isprava i potvrda u Švedskoj izdaje Porezna uprava kao nadređeno tijelo državne uprave, koje pokriva mnoga područja od matične evidencije do registra poslodavaca i zaposlenika. A kako prevesti hrvatske pravne tekstove, ugovore i rješenja na švedski i obratno? U Švedskoj državnoj upravi i ostalim institucijama provodi se politika nazvana klarspråk, tj. „jednostavan jezik“. S ciljem da svi građani razumiju rješenja i ostale akte koji ih se izravno tiču bez traženja pravne pomoći i dodatnog tumačenja, u Švedskoj se teži sustavnom pojednostavljivanju administrativnog jezika. Slučaj je to gotovo dijametralno suprotan hrvatskoj praksi, gdje se često ni iskusni ne snalaze lako u zamršenoj šumi žargona i stručne terminologije, turobnijoj od najmračnijeg skandinavskog noira.
Drugi dio predavanja nije isključivo vezan samo uz skandinavske jezike – tema je audiovizualno prevođenje općenito. Kakve su specifičnosti AV-prevođenja? Što u AV-prevođenju znači prilagodba? Što je titlanje, a što sinkronizacija? Kakve veze imaju kazalište ili prilagodba televizijskog programa osobama oštećena vida i sluha? Kakve sve kompetencije trebaju imati dobri AV-prevoditelji? Kako ista osoba može doskočiti izazovima prevođenja različitih žanrovskih sadržaja – humorističnih serija, dovitljivih replika, mjuzikla, dječjih emisija, zakučastih krimića ili specifičnog žargona dokumentarnih filmova? Saznajte s čime se sve AV-prevoditelji susreću u svakodnevici obilježenoj kratkim rokovima, brzim i učinkovitim radom te traženjem rješenja za univerzalna pitanja čiji odgovor nikada nije – 42.
Cijena: 150,00 kn za članove DSTiP-a; 300,00 kn za nečlanove

15/05/21

Terminologija parničnog postupka - online seminar

9:30 – 12.30 na platformi Google Meet

Miljen Matjašević, univ. spec. philol.
Miljen Matijašević viši je predavač engleskog jezika na studijima Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz dugogodišnje iskustvo nastave jezika pravne struke, više od 15 godina bavi se pravnim prevođenjem, a duži niz godina organizira i vodi programe stručnog usavršavanja pravnih prevoditelja pri Pravnome fakultetu. Objavio je i nekoliko stručnih i znanstvenih radova te izlagao na domaćim i međunarodnim skupovima.

Izlaganje će sadržavati kratki prikaz sudova koje parnični postupak obuhvaća i opisan tijek parničnog postupka s glavnim relevantnim terminima. Kroz niz zadataka, bit će ponuđena terminološka rješenja uz obrazloženja i usporedbu s terminima engleskog i drugih sustava. Cijena: 200,00 kn za članove DSTiP-a; 400,00 kn za nečlanove

Izlaganje će sadržavati kratki prikaz sudova koje parnični postupak obuhvaća i opisan tijek parničnog postupka s glavnim relevantnim terminima. Kroz niz zadataka, bit će ponuđena terminološka rješenja uz obrazloženja i usporedbu s terminima engleskog i drugih sustava.
Cijena: 200,00 kn za članove DSTiP-a; 400,00 kn za nečlanove

©2022. DSTiP ~utemeljeno 1989. Sva prava pridržana. Web by mr & dd EULITA · Facebook Top