Tijekom webinara razgovarat će se o izazovima na koje prevoditelji nailaze u prevođenju ugovora s engleskoga na hrvatski i s hrvatskoga na engleski od makrostrukturne razine do određenih mikrostrukturnih svojstava takvih tekstova. Na konkretnim primjerima ugovora o podizanju hipotekarnog kredita (prijevod s engleskog na hrvatski) i ugovora o pozajmici (prijevod s hrvatskoga na engleski) razmatrat će se prikladnost pojedinih rješenja.

Dr.sc. Snježana Veselica Majhut, izvanredni profesor, radi na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje na prevoditeljskom smjeru diplomskog studija. U kolegijima koje predaje bavi se problemima prevođenja pravnih tekstova s engleskoga i na engleski.

Prijave do 3. 5. (srijeda), 12h na: https://www.dstip.hr/edukacije/seminari
Poveznica za prijavu: https://www.dstip.hr/edukacije/seminari
Cijena > članovi - 19,91 EUR, nečlanovi: 39,82 EUR
Uplate do 3. 5. (srijeda) 17h:
DSTiP, Bijenička cesta 144, 10 000 Zagreb, IBAN: HR4524840081104229303, svrha: webinar Veselica Majhut

Postojeći rječnički resursi za francusko-hrvatski jezični par ne zadovoljavaju potrebe suvremenih prevoditelja koji, da bi uspješno obavili svoje prevoditeljske zadatke, moraju imati napredne vještine snalaženja na internetu i korištenja digitalnih alata. Nakon što ćemo u prvom dijelu webinara dati kratki pregled internetskih jezičnih resursa na francuskom jeziku, u drugom dijelu ćemo pokazati na koji način nam alati za računalnu obradu korpusa mogu biti korisni pri prevođenju, osobito stručnih, tekstova. Korpusi su velike zbirke tekstova, a alati kao što je Sketch Engine omogućavaju nam da na jednostavan način izlučujemo kolokacijske sklopove iz autentičnih tekstova određenog stručnog područja kako bi ih zatim upotrijebili u vlastitom prijevodu s ciljem ostvarenja idiomatičnosti i prirodnosti izraza.
Doc.dr.sc. Ivanka Rajh lektorica je na studiju francuskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje predaje kolegije posvećene prevođenju. Prethodno je radila na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa kao predavač kolegija iz područja poslovne komunikacije i poslovnog engleskog jezika. U svom istraživačkom radu bavi se terminologijom, metodikom jezika struke i tržištem prevođenja. Od 2005. godine je akreditirani konferencijski prevoditelj za institucije Europske unije. Također je aktivni član Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja, čije interese zastupa i u drugim strukovnim i tržišnim forumima.

Prijave i uplate do 17. travnja 2023., 17h
Kotizacija: za članove DSTiP-a: 19,91 EUR / za nečlanove: 39,82 EUR
Poveznica za prijavu: https://www.dstip.hr/edukacije/seminari
Podaci za uplatu:
DSTiP, Bijenička 144, Zagreb;
IBAN: HR4524840081104229303, svrha: seminar Rajh

Pravilno postavljeni dugoročni i kratkoročni ciljevi nužni su za uspjeh u poslovanju, ali i u osobnom životu. Kako se pravilno postavljaju ciljevi i na što sve moramo obratiti pozornost u tom procesu glavna je tema ovog seminara. Naučit ćete i što sve zapravo nije cilj, nekoliko metodoloških okvira i vježbat ćemo postavljanje cilja prema jednom okviru.

Zoran Metikoš radi u poduzeću Profecta BDI kao konzultant za razvoj poslovanja i growth mindset coach za prevoditeljska poduzeća. Prije toga radio je kao prevoditelj, voditelj obuke prevoditelja, voditelj projekata i operativni direktor. Po obrazovanju je profesor engleskog jezika i književnosti, MBA i profesionalni coach.

Prijave i uplate do 21. 3., 12h
Kotizacija za članove DSTiP-a: nema
Kotizacija za nečlanove: 19,91 EUR

Poveznica za prijavu: https://www.dstip.hr/edukacije/seminari
Podaci za uplatu:
DSTiP, Bijenička 144, Zagreb; IBAN: HR4524840081104229303, svrha: webinar Metikoš

Poslovi javnih bilježnika koji uključuju stranke iz inozemstva izravno su vezani i za poslove sudskih tumača (čl. 35 i 68. Zakona o javnom bilježništvu), što ukazuje na potrebu sudskih tumača da raspolažu znanjima o tome kako je sustav javnog bilježništva uređen u zemljama iz kojih izvorni dokumenti dolaze te na koje sadržajne i terminološke sličnosti i razlike treba obratiti pozornost.
Tijekom webinara će se razgovarati o izazovima pronalaženja odgovarajuće terminologije ne samo u opisu nadležnosti javnih bilježnika, već i na konkretnim primjerima dokumenta s kojima dolaze u dodir i bilježnici i sudski tumači. Analizirat će se primjeri dokumenta kao što je izvadak iz sudskog registra i društveni ugovor.
Doc. dr. sc. Irena Horvatić Bilić radi na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije njemačkog i engleskog jezika struke. Bavi se i empirijskim istraživanjima vezanim za specifičnosti jezika struke, osobito jezika pravne struke, ovisno o različitim pravnim sustavima i tradicijama.

Prijave do 25. 2. (subota), 12h na: https://www.dstip.hr/edukacije/seminari
Cijena > članovi - 19,91 EUR, nečlanovi: 39,82 EUR
Uplate do 27. 2. (ponedjeljak) 12h:
DSTiP, Bijenička cesta 144, 10 000 Zagreb, IBAN: HR4524840081104229303, svrha: webinar Horvatić Bilić

Neologizme ili nove riječi susrećemo gotovo svakodnevno, no u prevođenju predstavljaju osobit izazov jer im često ne možemo pronaći odgovarajuće ekvivalente u hrvatskom jeziku. Na radionici ćemo razgovarati o primjeni temeljnih terminoloških pravila u prevoditeljskom radu, osobito u kontekstu pronalaska hrvatskih naziva za nove stručne pojmove u različitim područjima. Praktični dio radionice bit će posvećen analizi primjera iz područja brza razvoja kao što su medicina, financije, računarstvo, telekomunikacije, zaštita okoliša i dr., na kojima ćemo pokazati strategije stvaranja novih hrvatskih naziva. Također ćemo proći gramatička i pravopisna pravila za pisanje stranih riječi i njihovu prilagodbu u sustav hrvatskoga jezika.

Dr. sc. Ana Ostroški Anić radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje gdje se bavi različitim terminološkim i leksikološkim istraživanjima. Svoje bogato terminološko iskustvo stekla je sudjelovanjem na mnogim terminološkim projektima, ponajviše onima u okviru programa Struna. Više o predavačici na: http://ihjj.hr/istrazivac/ana-ostroski-anic/17/

Projekti su svuda oko nas, iako ih možda uvijek ne prepoznajemo. Stoga će nam ovaj webinar omogućiti lakše prepoznavanje i vođenje projekata u mnogim životnim situacijama. U prvom dijelu ćemo saznati što je projekt, njegove faze te uloge u vođenju projekta s primjerima. U drugom dijelu ćemo vidjeti što sve obuhvaća vođenje prevoditeljskih projekata i na koje si načine možete olakšati praćenje obavljenih poslova.

Webinar će voditi naše kolege Sandra Burgsteiner i Marko Matović.
Sandra je sudski tumač i prevoditelj za njemački i engleski jezik i ima dugogodišnje iskustvo u vođenju projekata u Hrvatskoj i inozemstvu, uključujući vođenje međunarodnih projekata korisničkog iskustva.
Marko je operativni direktor prevoditeljske agencije STENTOR s više od deset godina iskustva u svim aspektima poslovanja prevoditeljskih agencija.

Radionica će krenuti od općih pojmova ekonomije, pri čemu će se objasniti razlika između mikroekonomije i makroekonomije te ključne riječi koje su iste odnosno različite u njemačkom i hrvatskom jeziku. Zatim će se prolaziti kroz različita područja mikroekonomije na najopćenitijoj razini, pri čemu je naglasak na nekoliko elemenata:
1. ključnim riječima i njihovom objašnjenju,
2. primjerima korištenja riječi u kontekstu i
3. prijevodu i prijevodnim istovrijednicama.
Na primjerima originalnih tekstova (odabranih dijelova) pokazat/vježbat će se prijevod i analizirati ključne riječi, kao i moguće pogreške kod korištenja krivih izraza.

Fran Galetić je izvanredni profesor na Katedri za ekonomsku teoriju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Među ostalim, izvodi dva obavezna kolegija - Osnove ekonomije i Mikroekonomiju - koji su zajednički svim studentima, a inicijator je i izvođač prvog kolegija na njemačkom jeziku - Mikroökonomie. U znanstvenom radu bavi se tržišnom koncentracijom, tržišnom moći, financijskim tržištima, primijenjenom mikroekonomijom i ekonometrijom.

Cijena za članove: 150 kn / 19,91 EUR
Cijena za nečlanove: 300 kn / 39,82 EUR
Prijave i uplate do 4. 11. 2022., 17h
Podaci za uplatu: DSTiP, Bijenička cesta 144 - 10 000 Zagreb
IBAN: HR4524840081104229303
Svrha: webinar Galetić

Bavljenje temom transliteracije na relaciji ruskoga i hrvatskoga staro je gotovo koliko i kontakti među tim dvama jezicima. Lingvistička razmatranja transliteracije kao prijenosa jednoga slovnog sustava, u ovom slučaju ćirilice, u drugi slovni sustav, u ovom slučaju u latinicu, većinom su se paralelno odvijala uz proučavanje transkripcije, odnosno bilježenja izgovora riječi iz stranog jezika (ovdje ruskoga) posebnim sustavom znakova. Iznalazila su se kompromisna rješenja pa tako transliteracija i transkripcija (što se latiničnog zapisa ruskih vlastitih imena i toponima tiče) u hrvatskim tekstovima danas žive u svojevrsnoj simbiozi. Taj njihov hibrid rezultira nizom nejasnoća za korisnika neupućenog u čarolije i zamke ruskoga fonološkog sustava. A kakve to reperkusije ima u prevođenju administrativno-pravnih tekstova i koje potencijalne opasnosti kriju greške načinjene prilikom preslovljavanja? Odgovore na postavljeno pitanje te ostale nejasnoće skrivene u Pandorinoj kutiji nazvanoj „romanizacija ruskoga jezika“ otkrit ćemo i razjasniti u okviru ove radionice.

Maja Cioni i Tanja Gerovac Vercoustre prevoditeljice su s dugogodišnjim iskustvom u tumačenju za čitav spektar francuskih institucija, od policije do sudova i ureda javne uprave. U predavanju će nam predstaviti teoriju i praksu sudskog tumačenja u Francuskoj. Počevši od povijesti sudskog tumačenja u Francuskoj, preko Francuskog udruženja prevoditelja i njihovog Etičkog kodeksa, sve do baza podataka o tumačima i kratkog prikaza francuskog pravosudnog sustava. Neka od pitanja kojima će se baviti nadalje su: kako postati sudski tumač u Francuskoj, koji su najčešći jezici na kojima se radi, kako pronaći odgovarajućeg tumača, može li se od toga živjeti i koliko zarađuju sudski tumači u Francuskoj. U predavanju će izložiti i nekoliko zanimljivih primjera sudskog tumačenja u praksi.

U okviru predavanja razgraničit će se ova tri područja kako bi se mogle razgraničiti osobitosti upotreba jezika u njima.
Što sve znači forensics i je li criminalist kriminalist i kako se sve kaže policajac? To su samo polazišta za opis i raspravu o jeziku unutar ovih interdisciplinarnih područja.
Raspon jezičnih registara u ovim područjima kreće se od znanstveno-formalnog, stručnog do kolokvijalnog i žargonskog jezika.